Državna obilježja su zastava, grb s prepoznatljivim uzorkom šahovske ploče i himna "Lijepa naša domovino".

Hrvatska novčana jedinica je kuna (1 HRK = 100 lipa), a tiska se u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kuna. Kovani novac izdaje se u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa te 1, 2, 5 i 25 kuna. Kovanica od 25 kuna pušta se u optjecaj samo prigodno.

Vlast u Hrvatskoj dijeli se na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Hrvatski sabor predstavlja zakonodavnu, a Predsjednik Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske predstavljaju izvršnu vlast. Sudbenu vlast obavljaju Ustavni, Vrhovni i ostali sudovi.

Osnivanje političkih stranaka slobodno je, njihov unutarnji ustroj mora biti u skladu s temeljnim ustavnim demokratskim načelima, one moraju javno polagati račun o podrijetlu svog novca i imovine.

Stvaranje samostalne države iziskivalo je nov teritorijalni ustroj te je odlukom Hrvatskog sabora 1992. godine uveden županijski ustroj, utemeljen na povijesnoj tradiciji.

Hrvatsku možemo smatrati dijelom europskog zapada zbog dominantnog utjecaja sredozemnog i srednjoeuropskoga kulturno-civilizacijskog kruga.

U Hrvatskoj nema ekstremnih vrućina i hladnoća ni izrazitih sušnih ili vlažnih razdoblja. U kontinentalnom dijelu zemlje slabiji je utjecaj mora te su temperaturne amplitude veće.

Rijetka vegetacija nizinske Hrvatske, šumovita vegetacija gorske Hrvatske, te biljke prilagođene ljetnoj suši u primorju karakteriziraju prirodnu vegetaciju Hrvatske.

Geografski položaj Hrvatske na dodiru dinarskog, panonskog i primorskog prostora omogućio je raznovrsnost krajolika te brojnost biljnih i životinjskih vrsta. Mnogi se hrvatski prostori ističu očuvanom prirodom koja u suvremenom svijetu postaje rijetkost.

Smješteno u središnjem dijelu Sredozemlja, Jadransko more prostran je zaljev između Apeninskog i Balkanskog poluotoka. Hrvatski dio obale izrazito je razveden.

Na prostoru Hrvatske izdvaja se površinom veći crnomorski slijev (58%), koji obuhvaća prostor nizinske i gorske Hrvatske, te površinom manji jadranski slijev (42%).

U Hrvatskoj prevladavaju krška i umjetna jezera. Veličinom se među prirodnim jezerima ističe Vransko jezero kod Biograda, a među umjetnim jezerima Dubravsko jezero.