Hrvatski narod može reći da mu povijest i država ne počinju dekretom, već duhovnom i materijalnom snagom života, iskonskom težnjom da oblikuje pravni i društveni poredak. Hrvati dolaze na ovo područje u 7. stoljeću, prvi im je pisani dokument Baščanska ploča, a prvi vladar kralj Tomislavom.
Hrvatska novčana jedinica je kuna (1 HRK = 100 lipa), a tiska se u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kuna. Kovani novac izdaje se u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa te 1, 2, 5 i 25 kuna. Kovanica od 25 kuna pušta se u optjecaj samo prigodno.
Vlast u Hrvatskoj dijeli se na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Hrvatski sabor predstavlja zakonodavnu, a Predsjednik Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske predstavljaju izvršnu vlast. Sudbenu vlast obavljaju Ustavni, Vrhovni i ostali sudovi.
Osnivanje političkih stranaka slobodno je, njihov unutarnji ustroj mora biti u skladu s temeljnim ustavnim demokratskim načelima, one moraju javno polagati račun o podrijetlu svog novca i imovine.
Stvaranje samostalne države iziskivalo je nov teritorijalni ustroj te je odlukom Hrvatskog sabora 1992. godine uveden županijski ustroj, utemeljen na povijesnoj tradiciji.
U Hrvatskoj nema ekstremnih vrućina i hladnoća ni izrazitih sušnih ili vlažnih razdoblja. U kontinentalnom dijelu zemlje slabiji je utjecaj mora te su temperaturne amplitude veće.
Rijetka vegetacija nizinske Hrvatske, šumovita vegetacija gorske Hrvatske, te biljke prilagođene ljetnoj suši u primorju karakteriziraju prirodnu vegetaciju Hrvatske.
Geografski položaj Hrvatske na dodiru dinarskog, panonskog i primorskog prostora omogućio je raznovrsnost krajolika te brojnost biljnih i životinjskih vrsta. Mnogi se hrvatski prostori ističu očuvanom prirodom koja u suvremenom svijetu postaje rijetkost.
Smješteno u središnjem dijelu Sredozemlja, Jadransko more prostran je zaljev između Apeninskog i Balkanskog poluotoka. Hrvatski dio obale izrazito je razveden.
Na prostoru Hrvatske izdvaja se površinom veći crnomorski slijev (58%), koji obuhvaća prostor nizinske i gorske Hrvatske, te površinom manji jadranski slijev (42%).
U Hrvatskoj prevladavaju krška i umjetna jezera. Veličinom se među prirodnim jezerima ističe Vransko jezero kod Biograda, a među umjetnim jezerima Dubravsko jezero.